Piskavica za povišeni kolesterol, dijabetes i mršavljenje

Piskavica je jednogodišnja biljka porijeklom iz Indije. Danas se kultivira uglavnom na području Mediterana, Ukrajine, Indije i Kine. Stabljika joj može dosezati i do 60 cm visine. Na njoj se nalaze trodijelni listovi izgledom poput djeteline. Cvjetovi su žute do bijelo-ružičaste boje. Plod piskavice je mahuna dugačka do 20 cm koja sadrži brojne sjemenke.

Sjemenke piskavice su ljekoviti dio biljke. Veličine su 3 do 5 mm, svijetlo smeđe ili žućkasto-sive boje, vrlo tvrde konzistencije. Nakon umakanja u vodu brzo nabubre. Miris im je intenzivno aromatičan.

Sjemenke sadrže 20 do 45% sluzavih tvari što im daje veliku sposobnost bubrenja nakon stavljanja u vodu. U sjemenkama se nalazi 27% bjelančevina. Dokazana je i prisutnost brojnih enzima, aminokiselina (uglavnom hidroksileucin) kao i 6 do 10% masnih kiselina.

U sastavu se nalaze i steroidni saponini u svom prirodnom obliku (5 do 6%), regulatorna komponenta diosgenin (0,7 do 0,87%) i furostanolni glikozidi koji sjemenkama daju blago gorkasti okus. Od sterola još su prisutni sitosterol i kolesterol. Sjemenke također sadrže brojne flavonoide od kojih su najzastupljeniji vitexin, quercetin i saponaretin. Prisutan je i alkaloid trigonellin u koncentraciji 0,2 do 0,36%. Miris sjemenkama daju spojevi furanoni.

Steroidni saponini u sjemenkama piskavice smanjuju razinu kolesterola u krvi za 25% već nakon 10 do 20 dana uzimanja doze od 50 g sjemenki piskavice dnevno. LDL i VLDL (tzv. loš kolesterol) smanjuje se za 30% dok razina HDL (tzv. dobar kolesterol) ostaje nepromijenjena. Razina triglicerida također se smanjuje za 18 do 38%. Točan mehanizma nastanka ovog efekta nije utvrđen. Pretpostavlja se da je posljedica zajedničkog djelovanja steroidnih saponina i sluzi koja smanjuju apsorpciju u crijevima. Primjenom na životinjama utvrđeno je 29 do 35% pojačanje lučenja žuči nakon konzumacije 50 mg sjemenki piskavice dnevno.

Za steroidni peptid fenugraecin pretpostavlja se da ima protuvirusna, antimikrobna, antiflogistička i kardiotonička svojstva. Vodena iscrpina sjemenki piskavice kod životinja je pokazala stimulativno djelovanje na maternicu i glatku muskulaturu tankog crijeva i pozitivno kronotropno djelovanje na srce. Aminokiselina hidroksileucin potiče lučenje inzulina iz izoliranih beta-stanica gušterače i to u rasponu od 100 µmol do 1 mmol, ovisno o dozi. Galaktomanan (topivi oblik prirodnih vlakana) zajedno sa sluzavim tvarima iz sjemenki piskavice, oblaže sluznicu tankog crijeva što usporava apsorpciju glukoze i kolesterola čime se smanjuje koncentracija ovih nutrijenata u krvi nakon jela.

Sjemenke piskavice usitnjene u prah koriste se izvana kao emolijens kod upalnih procesa na koži, furunkula, čireva, kalkulusa i ekcema. Tradicionalno se u narodnoj medicini piskavica koristila kod kataralnih upala gornjih dišnih puteva radi velikog sadržaja sluzi. Osim toga koristili su je i kod dijabetesa, za poticanje laktacije (lučenje mlijeka) te kao lijek protiv pelagre. Primjenom kod životinja dokazano je da vodeni ekstrakt sjemenki piskavice dovodi do bržeg zacjeljenja čira na želucu. Uočena su i imunomodulatorna svojstva.

Danas se sjeme piskavice koristi kod povišenog kolesterola, inzulin-neovisnog dijabetesa, otežane probave i u tretmanima mršavljenja.

Način uzimanja

Tipičan način primjene je macerat od 10 do 15 g plodova piskavice. Sjemenke piskavice stave se u litru vode i puste da odstoje barem 4 sata. Cijelu smjesu treba podijeliti u 3 do 4 doze i konzumirati tijekom dana (sjemenke i tekućinu zajedno).

Premda nema dokaza o negativnim posljedicama konzumacije sjemenki piskavice, ne preporučuje se korištenje tijekom trudnoće radi stimulativnog djelovanja na maternicu. Sjeme piskavice u dozi od 10 g/dan značajno potiče lučenje mlijeka, a u tu svrhu se koristila i tradicionalno u narodnoj medicini zapadnih zemalja i Indije. Indijska vlada i danas preporučuje piskavicu ženama tijekom dojenja radi visokog sadržaja željeza (6,5 mg/100g), čime se poboljšava nutritivni status dojenčadi. Preporučuju je uzimati u zadnjem tromjesečju trudnoće te nakon 10. dana po porodu tijekom 1 do 2 mjeseca u dozi do 50 g/dan.

Radi visokog sadržaja saponina preporučuje se oprez kod oboljelih od celijakije (glutenska enteropatija), poremećaja apsorpcije masti u tankom crijevu, manjka vitamina topivih u mastima (A, D, E i K) kao i kod pacijenata s poremećajem lučenja žuči (npr. kod žučnih kamenaca).

Nisu prijavljene druge popratne pojave kod uzimanja u granicama preporučenih dnevnih doza. Manje želučane smetnje uočene su u kliničkim pokusima kod osoba koje su uzimale sjeme piskavice u velikim dozama. Preporučuje se izbjegavati sjeme piskavice kod dokazanih alergija ili osjetljivosti na začinsko bilje. Nekoliko je studija pratilo pacijente s visokom razinom kolesterola i inzulin-neovisnim dijabetesom koji su uzimali sjeme piskavice tijekom dvije godine. Rezultati su pokazali da je došlo do značajnog sniženja razine lošeg kolesterola i poboljšanja glikemije. Negativne popratne pojave nisu uočene.

Kombinacija sjemenki piskavice s biljkom boldo (Peumus boldus) kod pacijenata koji uzimaju preparate varfarina (antikoagulansi) može dovesti do produljenja vremena krvarenja. Visoke doze sjemena piskavice i njihovo učestalo korištenje može u određenim okolnostima dovesti do smanjenja razine željeza u organizmu. Kod bolesnika koji uzimaju inzulin i lijekove za smanjenje kolesterola potrebno je pratiti razinu glukoze i kolesterola u krvi i sukladno nalazima regulirati dozu inzulina i statina.

Piskavica je u nas dozvoljena biljka bez ograničenja vezanih uz aktivne tvari biljke. Pravilnik o dodacima prehrani navodi sljedeće za piskavicu: Vremensko ograničenje primjene: najdulje 2 tjedana. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.