Dvorežnjasti ginko ili japanska lijeska (lat. Ginkgo biloba) je jedinstvena vrsta stabla bez živih bliskih srodnika. Ginko kao vrsta se klasificira u posebnu diviziju Ginkgophyta koja sadrži jedan jedini razred ginkgoopsida, red ginkolikih, porodicu ginkovki i rod ginkgo. Najbolje je proučeni primjer živućeg fosila iz pliocena.
Naziv ginkgo potječe od kineskog 銀杏 (gin-kio), što u prijevodu znači srebrni plod (marelica). U Kini se od davnina ginkgov list poistovjećuje i sa stopalima patke, budući da su vrlo sličnog oblika. Tako je i naziv za ginkgo koji se i danas često koristi
u Kini Icho Ba zapravo izveden od izraza za pačja stopala.
Za drvo ginkga postoje u Europi razni nazivi i sinonimi. Neki u prijevodu znače: slonovo drvo, stablo života, djevojačka kosa, vilina kosa, stablo hrama, srebrna marelica, stablo djed-unuk.
U hrvatskom jeziku ginkgo biloba naziva se dvorežnjasti, dvokrpasti ili dvolapi ginkgo (ginko), radi dvodjelnog izgleda lista. U Hrvatskoj ginko se još naziva i japanska lijeska.
PRIMJENA GINKA U NARODNOJ „MEDICINI“:
– Poznato svojstvo ginka je širenje krvnih žila, a posebno arterija koje leže dublje u tijelu. Time se općenito postiže bolja prokrvljenost tijela što koristi kod raznih poremećaja u krvotoku.
-Uz to, ginko međuostalom pospješuje i bolju prokrvljenost mozga što poboljšava sposobnost pamćenja, zbog čega se također često koristi.
-Ginko se može koristiti i za sprječavanje arteriosklerotičnih promjena na žilama.
-Ginko može pomoći i kod nesanice, pri čemu djeluje kao umirujuće sredstvo.