Borovnica - NATURA kuća čaja i ljekovitog bilja

Znanstvena ispitivanja su pokazala da borovnica sadrži visoku koncentraciju spojeva koji mogu ubiti i bakterije i viruse. Znanstvenici su zaslugu za ubijanje mikroba pripisali taninu u koži bobe borovnice te organskoj biljnoj boji u soku usplođa, a koji prodiru u bakterije i viruse i uništavaju ih

Borovnica ili obična borovnica (Vaccinium myrtillus) je jako razgranjena grmolika biljka, visoka 30-60 cm. Borovnica je listopadna biljka iz porodice vrijesova (Ericaceae), a rasprostranjena je gotovo u cijeloj Europi, osim Mediterana, te sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi. Samoniklo raste po svijetlim listopadnim, crnogoričnim i miješanim šumama te čistinama kontinentalnih i brdskih područja. Najbolje uspijeva na kiselom, vlažnom i humusnom tlu, a gdje često prekriva veće površine, tako da ne ostavlja mjesto za rast drugih biljaka oko nje. Najčešće raste u većim skupinama, a što više biljaka raste zajedno, urod je veći.

Grane borovnice su sjajne zelene boje, uspravne i tanke, bridaste i obrasle listovima koji se javljaju naizmjenično. Listovi su kožasti i sjajni, do 2,5 cm dugi, okruglo jajoliki i na vrhu zašiljeni, sitno nazubljenog ruba, a nalaze se na vrlo kratkim peteljkama. Od travnja do lipnja u pazušcima listova javljaju se zvonoliki ružičastozelenkasti cvjetići, a koji vise pojedinačno ili u paru na kratkim peteljkama. Iz cvjetova se početkom ljeta razvijaju plodovi. Plodovi borovnice su okrugle crnoplave bobe veličine graška, s kruničnim prstenom na vrhu, a unutar sočnih boba nalazi se mnogo sitnih smeđih sjemenki.

Borovnica ima dobro razvijen površinski korijen iz kojeg izrastaju dugački podzemni izdanci. U proljeće i jesen iz izdanaka izbijaju mnogobrojni izboji, tako da se grmić borovnice može tijekom 30 godina rasta proširiti u promjeru i do 5 metara. Najviše novih izboja izrasta na oštećenom korijenju, a što najčešće uzrokuje divljač. Iako korijenje borovnice podnosi zimske temperature i do -30 C, a nadzemni dio biljke i do -35 C, kod pojave mraza tijekom ljeta borovnica ugiba već pri temperaturi od -5 C.

Ukusno ljekovito voće

Bobe borovnice sazrijevaju od srpnja do rujna, zavisno od staništa gdje biljka raste, a beru se tek kada su posve zrele. Zrele bobe su vrlo sočne, jer sadrže mnogo vode. Iako ukupna količina mineralnih tvari u bobama nije velika, borovnica sadrži različite minerale, a najviše kalija, kalcija, fosfora, mangana, magnezija i željeza. U bobama borovnice nalaze se i važni vitamini, a najvažniji je vitamin C kojega u zrelim bobama ima oko 22 mg. Osim vitamina C, bobe borovnice sadrže i organske kiseline, od čega najviše jabučne kiseline, a zbog čega zrele bobe imaju vrlo ugodan, kiselkasto sladak i osvježavajući okus. Zbog toga se u mnogim zemljama bobe borovnice beru se u velikim količinama te u ljetnim mjesecima donose na tržnice. Kao ukusno i zdravo voće, bobe borovnice jedu se svježe, sa šećerom, ili se od njih pripremaju vino, liker, rakija, džem, marmelada, kompot, voćni sok, voćni jogurt, kolači, želei, kaše, kreme, umaci, dječja hrana itd. Što se tiče kuhinjskog otpatka, on je vrlo mali, gotovo zanemarujući, jer iznosi samo 3%.

Borovnica: sredstvo za bojenje

Još u starom vijeku borovnica je, osim kao ukusna hrana, bila poznata i kao sredstvo za bojenje, te su njezina prirodna staništa čuvana kao tajna. Crveni sok iz boba borovnice koji jako boji usta i zube, a na odjeći ostavlja ružne mrlje, koristili su još stari Kelti za bojenje odjeće svojih robova.
U srednjem vijeku borovnica je bila omiljeno sredstvo za bojenje vune, a početkom 19. stoljeća proizvođači vina počeli su sok iz plodova borovnice miješati sa crvenim vinom, kako bi vino dobilo voćnu aromu i intenzivnu crvenu boju. Nakon Prvog svjetskog rata, a zbog nestašice boja u Europi, borovnica je bila vrlo tražena kao sirovina za bojenje te je njezina cijena znatno porasla. Kao prirodna i zdrava boja sok borovnice se koristi i danas, a najviše se upotrebljava u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Borovnica kao lijek

Kao ljekovita biljka borovnica se počela upotrebljavati još u 1. stoljeću, a kada ju je kao lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba preporučao grčki liječnik Dioskurides. U 12. stoljeću borovnicu je kao lijek protiv kašlja i bolesti dišnih organa hvalila opatica Hildegard von Bingen, a tijekom cijelog srednjeg vijeka plodovi borovnice upotrebljavani su za liječenje hemoroida i proljeva, zaustavljanje krvarenja te kao antiseptik.

Borovnica danas više nije samo narodni lijek, već ljekovita biljka koju je priznala i službena medicina. Znanstvena ispitivanja su pokazala da borovnica sadrži visoku koncentraciju spojeva koji mogu ubiti i bakterije i viruse. U ispitivanjima, zdrobljene bobe borovnice gotovo su stopostotno uništile polioviruse u roku od 24 sata, čak i kad su bobe bile razrijeđene u omjeru 1:10. Sljedeća ispitivanja su pokazala da bobe borovnice uništavaju bakterije, posebno bakteriju Escherichia coli. Znanstvenici su zaslugu za ubijanje mikroba pripisali taninu u koži boba borovnice te antocijanu tj. organskoj biljnoj boji u soku usplođa bobe borovnice, a koji prodiru u bakterije i viruse i oštećuju ih.

Osim djelovanja borovnice na bakterije i infektivne viruse, dokazano je da isti spojevi u bobama borovnice smanjuju količinu kolesterola u krvi, smanjuju naslage kalcija i masnoće na stijenkama krvnih žila te štite krvne žile od ateroskleroze. Zbog toga se tanini i antocijan u bobama borovnice smatraju njezinim najljekovitijim tvarima, dok ostale tvari daju borovnici samo ugodan okus, a manje su važne kao ljekovite tvari.

U ljekovite svrhe koriste se svježe i osušene bobe borovnice. Od svježih boba priprema se ljekoviti pripravci: sok, sirup, tinktura, rakija i vino, a suhe bobe najčešće se upotrebljavaju za pripremu čaja i tinkture. Osušene bobe su smežurane i veličine zrna papra, a od 8 kg svježih plodova dobije se 1 kg suhih.

Kao lijek se koriste i mladi listovi borovnice. Mladi listovi sadrže oko 18% tanina, arbutin, flavonoide, malu količinu glikozida te više od 200 mg vitamina. Kako bi imali ljekovito djelovanje, listove treba skupljati prije sazrijevanja plodova, jer nakon toga u listovima više nema ljekovitih tvari. Listovi borovnice suše se na zraku ili na umjetnoj toplini, a od 4 kg svježih listova dobije se 1 kg suhih. Od suhih listova priprema se ljekoviti čaj, a od fermentiranih listova ukusan i osvježavajući vitaminski napitak, čiji je okus sličan okusu zelenog čaja.

Upotreba plodova borovnice ne uzrokuje štetne posljedice, dok veće količine pripravaka od listova borovnice mogu uzrokovati želučane i crijevne tegobe.
– Preporuča se nakon 3-4 tjedna uzimanja čaja od suhih listova borovnice napraviti pauzu od nekoliko tjedana.

Ljekovita svojstva i primjena

Oči: Svježe bobe i sok od svježih boba borovnice jačaju vid, pospješuju sposobnost
prilagođavanja oka te poboljšavaju vid noću. Kao oblog, čaj od listova borovnice pomaže kod upale očiju.
Usna šupljina: Svježi sok i čaj od suhih boba borovnice smiruju upalu desni i sluznice usta.
Dišni organi: List i boba borovnice smiruju kašalj te pomažu kod upale sinusa, grla i krajnika, te bronhitisa i astme.
Krv: Boba borovnice smanjuje količinu kolesterola u krvi, a list borovnice smanjuje količinu mokraćne kiseline i šećera u krvi, te pomaže kod gihta i lakših oblika šećerne bolesti.
Krvne žile: Bobe borovnice jačaju stijenke krvnih žila, pospješuju cirkulaciju, smanjuju previsok krvni tlak, usporavaju ovapnjenje krvnih žila te pomažu kod ateroskleroze, upale vena, proširenih vena i hemoroida. Čaj od suhih boba borovnice liječi hemoroide i zaustavlja krvarenje hemoroida: kura traje 3-4 tjedna, a čaj se pije 2 puta na dan.
Probava: List i boba borovnice potiču apetit, reguliraju neurednu probavu, otklanjaju probavne smetnje te pomažu kod povraćanja.
Želudac: List i boba borovnice smanjuju količinu želučane kiseline, pomažu kod kiselog podrigivanja, žgaravice, grčeva i bolova želuca, te smiruju upalu sluznice želuca i krvarenje čira na želucu.
Crijeva: Čaj od suhih boba borovnice smiruje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev, te djeluje protiv crijevnih nametnika i bakterija koje uzrokuju zarazne bolesti crijeva. Umjesto čaja, može se 3 puta na dan dobro prožvakati 10-20 suhih boba borovnice, a potom popiti čašu vode.
Svježe bobe borovnice ne zaustavljaju proljev već nadražuju sluznicu crijeva, te djeluju kao blago sredstvo za čišćenje.
Jetra i žuč: Bobe borovnice pospješuju bolji rad jetra i izlučivanje žuči, te pomažu kod žučnih kamenaca, upale žučnog mjehura i upale žučnih kanala.
Bubrezi i mokraćni mjehur: List borovnice pospješuje izlučivanje mokraće, pomaže kod upale mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala, te sprječava nastanak bubrežnih kamenaca.
Ženske bolesti: Bobe borovnice pomažu kod bijelog pranja i vaginalnih infekcija.
Kosti i zglobovi: List borovnice pospješuje izlučivanje mokraće te pomaže kod reume, artritisa i gihta.
Koža: List i boba borovnice dezinficiraju kožu, zaustavljaju krvarenje i pospješuju zacjeljivanje rana, te pomažu kod akni, ekcema, čireva i gnojnih upala kože, lišaja, psorijaze i opeklina.